participativno budžetiranje

Unatoč svim navedenim manjkavostima zbog kojih se proces donošenja proračuna Grada Pule nikako ne može nazvati participativnim budžetiranjem, Grad i gradonačelnik odbijaju usvojiti preporuke Zelene Istre za povećanje transparentnosti i participacije, nastale kao dio projekta u kojem navodno sudjeluju. Tako "participativno budžetiranje" u maniri Grada Pule, nažalost, još uvijek vrši funkciju isprazne samopromocije i legitimacije već donesenih odluka gradske uprave, a građani se za prostor za participaciju tek moraju izboriti daljnjim i masovnim angažmanom, od čega unatoč svemu, ne smiju odustati ni pod koju cijenu. Kao građani ovoga grada imaju puno pravo sudjelovati u donošenju odluka o budućnosti svoje zajednice i raspolaganju javnim sredstvima. Sve drugo se ne može nazvati ni demokracijom, ni participacijom.

Koja je uloga medija i novinara u participativnim procesima poput participativnog budžetiranja? Što je novinarima potrebno za kvalificirano izvještavanje o participativnom budžetiranju? I kako lokalne vlasti mogu poticati kvalificirano medijsko izvještavanje? Napomene u nastavku teksta temelje se na iskustvima sa participativnim budžetiranjem u Njemačkoj, koje je prikupila Michelle Ruesch, predavačica na našem drugom seminaru.

Projekt “Participativno budžetiranje: Građani nadziru lokalni proračun” u kojem sudjeluju gradovi Mali Lošinj, Pula i Karlovac ušao je u drugu godinu provedbe. Ovi gradovi ostali su pomalo u sjeni sličnog projekta grada Pazina koji je 2014. godine pokrenuo pionirski projekt “Pazi(n) proračun!” u kojemu su građani izravno predlagali na što će se potrošiti dio novca iz gradskog proračuna za 2015. godinu.

Nakon što je na lokalnim izborima vlast u španjolskoj prijestolnici osvojila progresivna koalicija građanskih inicijativa Ahora Madrid poduprta od strane relativno nove radikalno lijeve stranke Podemosa, vidljivi su i prvi rezultati radikalne transformacije i demokratizacije upravljanja i vladanja - u vidu nove web stranice Decide Madrid (Odluči o Madridu / Odluči, Madride), koja osim participativnog budžetiranja najavljuje i participativno planiranje te javni i otvoreni (Open Data) pristup svim podacima gradske vlasti.

Na web stranicama UN-Habitata za preuzimanje je dostupna besplatna e-knjiga u PDF formatu "72 najčešča pitanja o participativnom budžetiranju" ("72 Frequently Asked Questions about Participatory Budgeting").

Kao prednosti participativnog budžetiranja, odnosno razloge za njegovo provođenje, priručnik navodi:

U Mariboru je upravo ovih dana započeo pilot projekt participativnog budžetiranja za koji se građani i organizacije civilnog društva okupljeni oko inicijative "Odločaj o mestu" (Odlučuj o gradu) zalažu još od travnja 2013. godine. Ideja se rodila na kvartovskim skupštinama na kojima su se okupljale građanke i građani tokom i nakon velikih prosvjeda u Mariboru i Sloveniji 2012.- 2013. godine, gdje su zaključili kako lokalne vlasti ne uzimaju u obzir njihove potrebe u dovoljnoj mjeri.

Od nedavno građanke i građani Karlovca, Malog Lošinja i Pule mogu svoje prijedloge za proračun objavljivati, o njima raspravljati te za njih glasati, na novim internetskim stranicama za e-participaciju! Posjetite www.boljikarlovac.org, www.boljilosinj.org ili www.pulaodlucuje.org i provjerite kako u praksi izgleda korištenje nagrađivane platforme za e-demokraciju Your Priorities, koju su razvili naši islandski partneri iz organizacije Citizens Foundation.

Godine 2014. navršilo se 25 godina od pokretanja prvog pravog participativnog budžetiranja u brazilskom gradu Porto Allegreu. Tim povodom portugalska organizacija In Loco Association izdala je opsežan zbornik tekstova pod naslovom “Nada za demokraciju: 25 godina participativnog budžetiranja širom svijeta” (“Hope for Democracy: 25 Years of Participatory Budgeting Worldwide”), koji je u engleskoj verziji dostupan za besplatno preuzimanje ...

U organizaciji Zelene Istre se 9. i 10. ožujka 2015. u Zagrebu održao seminar “Participativno budžetiranje i građanski nadzor lokalnih proračuna”. Program seminara privukao je pozornost više od 50 predstavnika udruga civilnog društva i građanskih inicijativa, koji su se okupili u Zagrebu, gdje su dobili priliku upoznati se sa dobrim primjerima participativnih praksi u Hrvatskoj i Europi te s pravnim i regulatornim kontekstom nacionalnog i lokalnih proračuna u Republici Hrvatskoj.