Iskustva iz Pule

Za uspjeh participativnog budžetiranja, kao uostalom i svakog drugog participativnog procesa, ključno je postojanje iskrene političke volje. Nažalost, dvije godine iskustva „suradnje“ s Gradom Pulom pokazale su kako političke volje za participacijom, a posebno povećanjem transparentnosti proračuna, jednostavno nije bilo. No, krenimo redom.

U fazi pripreme za prijavu projekta Grad Pula pristao je sudjelovati u projektu, da bi se ubrzo povukao i samostalno krenuo u implementaciju pojedinih njegovih aspekata, točnije objavu brošure „Proračun u malom“, vizualizaciju proračuna i organizaciju tribina o proračunu po mjesnim odborima, izostavljajući ključni dio: omogućavanje građanima da preko interneta transparentno predlažu ideje za proračun, raspravljaju i glasaju o njima.

Zatečeno stanje

Posljedica toga jest da je zatečeni model sudjelovanja građana u kreiranju proračuna bio iznimno netransparentan, prijedlozi građana prikupljaju se poštom, elektroničkom poštom, telefonski i na tribinama po mjesnim odborima, koje se održavaju jednom godišnje. No prikupljeni prijedlozi nigdje se ne objavljuju, kao ni odgovori Grada Pule na njih. Tako ne znamo ni koliko je, i kakvih prijedloga predano, koliko ih je prihvaćeno, koliko ih je odbijeno, i zašto.

Budući da se takvim netransparentnim procesom može iznimno lako manipulirati, razumljivo je da on stvara nepovjerenje kod građana. S obzirom na navedeno, postavlja se logično pitanje - na osnovi čega bi građani, recimo, trebali vjerovati gradonačelniku kada kaže da je Grad usvojio 90% (2014. godine) ili 75% (2015. godine) prijedloga? Tim više što su na tribinama o proračunu u mjesnim odborima građani mahom frustrirano govorili kako na određene probleme, na istim tim tribinama, upozoravaju već godinama. Nažalost, pokazalo se da nije riječ o slučajnom propustu, već o temeljnom principu „participacije“ odozgo u izvedbi Grada Pule jer niti nakon višestruko ponavljane preporuke Zelene Istre da se svi prijedlozi i odgovori na njih objave, to u dvije godine trajanja projekta nije učinjeno.

Osim nedostatka transparentnosti, ovakvomu modelu, u odnosu na participativno budžetiranje, nedostaje i demokratska legitimacija, odnosno glasovanje građana koje pomaže u određivanju prioriteta među mnogim prijedlozima, pa je odabir prijedloga koji će biti prihvaćeni prepušten u potpunosti na volju političkih struktura.

Upravo su te dvije ključne točke osnovno i početno polazište ideje projekta zato što on predviđa javno i transparentno predlaganje, raspravu i glasovanje o prijedlozima, kao i očitovanje Grada na njih, čime se ciljano planiralo postići do sada nepostojeću transparentnost sudjelovanja građana i komunikacije s lokalnim vlastima.

PR-ticipacija

Na samom početku Grad Pula, gradonačelnik Boris Miletić, pa i stranka kojoj je na čelu, pokušavali su u javnosti u potpunosti prisvojiti projekt, sasvim izostavljajući i sam spomen Zelene Istre koja projekt provodi. Ovo nam, nažalost, ukazuje na činjenicu koja je obilježila sve aspekte suradnje na projektu. Naime, pokazalo se kako je Gradu Puli participacija najvažnija za političku samopromociju vladajuće stranke i eventualnu „kontrolu štete“, što se jasno ogleda u činjenici da se najveći napor ulaže u aktivnosti prezentacije i promocije rada gradske uprave. Primjerice, pažljivo sročene i atraktivno dizajnirane publikacije "Proračun u malom" i "Realizirani projekti" šalju se poštom svim kućanstvima u gradu. Nažalost, kada treba promovirati oblike sudjelovanja građana u odlučivanju, recimo u vidu poziva na navedene tribine, ne iskazuje se istovjetan angažman te se zadržava na priopćenju za medije te jednokratnom objavom na društvenim mrežama.

Upravo je iskorištavanje participacije kao paravana za političku promociju jedna od glavnih opasnosti za demokratske procese koju ističu stručnjaci na polju sudjelovanja i uključivanja građana. Druga je, a nažalost doći ćemo i do toga - korištenje „participacije“ za legitimaciju unaprijed donesenih odluka, odnosno manipulaciju.

U prvoj godini projekta, na stranicu www.pulaodlucuje.org registriralo se preko dvije stotine građana koji su podnijeli 42 prijedloga u četirima kategorijama:

- Bolji grad - 20 prijedloga
- Bolji kvart - 14 prijedloga
- Uštede - 5 prijedloga
- Ostalo - 3 prijedloga.

Dvadeset i pet prijedloga s najvećim brojem glasova (prema dogovoru s Gradom - 6 iz kategorije Bolji grad, 14 iz kategorije Bolji kvart te 5 iz Uštede) poslane su Gradu Puli na očitovanje. Iz odgovora koje smo zaprimili bilo je često poprilično teško odrediti jesu li prihvaćeni ili nisu, zato što mnogi odgovori nisu bili konkretni, već poprilično „marketinški“, a većina pozitivnih odgovora sadržavala je ogradu „u skladu s financijskim mogućnostima“, iz čega se dalo jasno zaključiti kako potrebna sredstva nisu osigurana u proračunu za predmetnu godinu. Takvim odgovorima u potpunosti je promašena sama bit participativnog budžetiranja prema kojoj građani određuju prioritete financiranja. Štoviše, nešto pomnija analiza odgovora, koji se mogu pronaći na stranici „Pula odlučuje“, otkriva kako se kod „prihvaćenih“ prijedloga mahom radi o stvarima koje je Grad i tako planirao. Istovremeno, nisu usvojeni ni najmanji ni najjednostavniji prijedlozi koji odstupaju od ranije donesenih planova i odluka Grada. Sve u svemu, u proračun za 2016. godinu uvršteno je tek 5, djelomično uvršteno 3, a nije uvršteno 17 prijedloga građana.

Duboka ukorijenjenost takvog krutog pristupa, u biti zatvorenog za ikakvu smislenu participaciju, dolazi do izražaja kod prijedloga da građani sami prikupe sredstva i sami organiziraju uređenje okoliša škole Kaštanjer. Iako bi bilo za očekivati kako će Grad bez problema prihvatiti jedan takav prijedlog koji ih praktički ne bi koštao niti kune, tome nije bilo tako. Šturi odgovor Grada Pule na taj prijedlog glasio je: „U planu za sljedeću godinu predviđeno je renoviranje kuhinje i ulaza u školu, a potom će se sukladno financijskim mogućnostima pristupati ostalim prioritetnim potrebama.“ Dakle, ni slučajno ništa mimo našeg plana. To se ne može nazvati participacijom.

Iduće godine, prilikom kreiranja proračuna za 2017. godinu, stranicu PulaOdlucuje.org koristio je 151 građanin, a predano je ukupno 24 prijedloga:
- Bolji grad - 11 prijedloga
- Bolji kvart - 13 prijedloga

Gradu Puli proslijeđeno je 10 najpopularnijih prijedloga iz kategorije Bolji grad te svih 13 prijedloga za Bolji kvart. U proračun je od toga uvršteno 9, djelomično su uvrštena 2, a nije uvršteno 12 prijedloga.

Valja i napomenuti kako se u slučaju obje godine radi o subjektivnoj procjeni, s obzirom na nepreciznost i nejasnost odogvora Grada Pule, kao i odbijanja da ih se objasni. Također, uporno su i ignorirani naši višestruki zahtjevi da se građane izvijesti o napretku nominalno prihvaćenih prijedloga, što je jedan od ključnih momenata održive participacije građana.

Ignorirane preporuke

Predstavnici Grada Pule upozoreni su na navedene nedostatke, a predstavili smo i konkretne prijedloge za poboljšanje transparentnosti i kvalitete participacije građana u donošenju proračuna:

1. Odrediti fiksni iznos o kojem će građani mjesnih odbora odlučivati direktno

Kako bi se izbjegla neodređenost odgovora i rezultata participativnog procesa, koja je u pravilu glavni uzrok pada zainteresiranosti i angažmana građana, predložili smo da se odredi konkretan, koliko god mali iznos, o kojem će građani odlučivati direktno i konačno. Prijedlog nije prihvaćen.

2. Proračunske dokumente objaviti

a) što je ranije moguće, tj. odmah nakon isteka zakonskog roka za njihovu izradu

b) na većim razinama detaljnosti (4. razina za Prijedlog proračuna i izglasani proračun, 5. za izvješća o izvršenju proračuna)

c) u otvorenim formatima (.CSV, .ODS, .XLS).

Prijedlog je usvojen tek djelomično, naime Prijedlog proračuna nekoliko je dana prije sjednice Gradskog vijeća objavljen u .XLS formatu, i to tek nakon upozorenja s naše strane. Osim toga, nastavljena je loša praksa objavljivanja prijedloga proračuna tek 8 radnih dana prije sjednice, što znači da prijedlog proračuna tri tjedna nepotrebno stoji u nečijoj ladici, skriven od javnosti, umjesto da se o njemu vodi javna rasprava, a vijećnici se pripremaju na davanje amandmana.

3. Aktivno uključivanje gradskih službi u fazu predlaganja kako bi se čim ranije identificirali prijedlozi koji su tehnički ili zakonski neizvedivi ili se već planiraju provesti

Kako bi se izbjegle situacije da građani predlažu i glasaju za stvari koje su već u planu ili su iz nekog razloga neizvedive, predložili smo da predstavnici Grada sudjeluju u kontroli prijedloga već u fazi njihova prikupljanja. Prijedlog nije usvojen.

4. Sve prijedloge građana (bez obzira na kanal kojim su zaprimljeni) objaviti, kao i jednoznačne odgovore o njihovu (ne)uvrštavanju u proračun za iduću godinu

S ciljem uvođenja transparentnosti u proces sudjelovanja građana i njihova boljeg informiranja, predložili smo da Grad objavljuje i prijedloge koje prikuplja drugim kanalima. Ni taj prijedlog nije prihvaćen.

5. Redovito objavljivati status pojedinih prihvaćenih projekata

Među glavnim razlozima manjka participacije građana, kao što smo već naveli, ističe se izostanak percepcije rezultata njihova sudjelovanja. Osim toga, na tribinama koje se održavaju jednom godišnje, primijetili smo kako se građani često nepotrebno frustriraju i antagoniziraju u odnosu na gradske službe jer ne vide vidljive rezultate nekih obećanih projekata, unatoč činjenici da Grad na njima radi, u vidu pribavljanja raznih dozvola, izrade projekata i slično. Stoga smo predložili da se zainteresirane građane sustavno informira o napretku projekata. Sudeći prema upornom ignoriranju naših brojnih upita o statusu projekata, načelno prihvaćenih u prvom ciklusu, ni ovaj prijedlog nije prihvaćen.

Skrivanje podataka o raspolaganju javnim sredstvima

Jedna od osnovnih značajki participativnog budžetiranja jest promicati transparentnost i omogućavati pristup javnosti podatcima o javnim prihodima i rashodima. Zato podnaslov projekta i glasi „građani nadziru lokalni proračun“. Na tom se polju Grad Pula stvarno nije iskazao, do te mjere da možemo reći kako je tu dimenziju projekta čak i sabotirao. Naime, od prosinca 2015. godine molimo da se objavi plan proračuna, kao i izvještaj o izvršenju proračuna, na višim razinama detaljnosti i transparentnosti, što Grad Pula uporno odbija, unatoč javno danom obećanju gradonačelnika Borisa Miletića na sjednici gradskog vijeća održanoj 19. prosinca 2015. godine. Pritom nije pomoglo ni pozivanje na Zakon o pravu na pristup informacijama, koji jasno propisuje kako tijela javne vlasti moraju građanima dati na uvid sve tražene informacije koje se tiču raspolaganja javnim sredstvima.

Građani ne smiju odustati

Istovremeno, unatoč svim navedenim manjkavostima zbog kojih se proces donošenja proračuna Grada Pule nikako ne može nazvati participativnim budžetiranjem, Grad i gradonačelnik odbijaju usvojiti preporuke Zelene Istre za povećanje transparentnosti i participacije, nastale kao dio projekta u kojem navodno sudjeluju. Tako „participativno budžetiranje“ u maniri Grada Pule, nažalost, još uvijek obavlja funkciju isprazne samopromocije i legitimacije već donesenih odluka gradske uprave, a građani se za prostor za participaciju tek moraju izboriti daljnjim i masovnim angažmanom.