Iskustva iz Karlovca

Grad Karlovac je, početkom provedbe projekta, ocijenjen od Instituta za javne financije iz Zagreba u istraživanju „Otvorenost županija, gradova i općina: studeni 2014. - ožujak 2015.“ ocjenom 4 (vrlo dobar) na skali od 1 do 5. Ocjena se bazirala na temelju objavljenih dokumenata vezanih za proračun. Jedini dokument potreban da bi se dostigla ocjena 5 (odličan) bio je vodič kroz proračun za građane. Možemo reći da je početkom projekta Grad Karlovac sve svoje obveze prema donošenju proračuna obavljao na zakonom propisani način.

U provedbi ovakvog projekta ključno je imati dobre kontakte s gradovima suradnicima. U Karlovcu se prvi sastanak s Upravnim odjelom za proračun i financije i Upravnim odjelom za investicije i europske fondove održao 17. veljače 2015. godine. Pročelnici Upravnog odjela za proračun i financije, gospođi Lidiji Malović, predstavljen je projekt i načini sudjelovanja te obveze Grada Karlovca u njemu. Tijekom projekta (do 28. studenog 2016.) održano je ukupno 9 (devet) sastanaka u uredu pročelnice Upravnog odjela za proračun i financije. Tim sastancima održavao se kontinuirani kontakt i informiranje u vezi s projektom te su se u određenoj mjeri prevladavale iskrsnule prepreke. Svakako valja istaknuti i pohvaliti sudjelovanje Upravnog odjela za proračun i financije te pročelnice odjela gospođe Lidije Malović.

U oba proračunska ciklusa obuhvaćena trajanjem projekta (2015. - 2016.) kreiran je i mali vodič kroz proračun za građane. U vodiču se nastojalo upoznati građane s proračunskim ciklusom, kako se proračun donosi, kojim se sredstvima proračun puni te, ono najvažnije, kako se troši. Elektroničko izdanje objavljeno je na mrežnoj stranici projekta http://boljikarlovac.org/, a tiskani vodiči dijelili su se građanima na nekoliko lokacija (Gradska knjižnica, Knjižnica za mlade, MUZA, Veleučilište u Karlovcu, Centar za mlade u Grabriku...). Posebno treba istaknuti da se proračunski vodič podijelio i u nekoliko srednjih škola u kojima maturanti imaju predmet Politika i gospodarstvo (Gimnazija, Ekonomsko-turistička, Medicinska i Šumarsko-drvodjeljska škola).

Građani su, osim preko mrežne stranice i Facebook stranice projekta, obavještavani o aktivnostima i putem lokalnih medija. Održana su i dva javna predstavljanja Proračuna Grada Karlovca, za 2016., te za 2017. godinu. Na obje tribine su sudjelovali pročelnica Upravnog odjela za proračun i financije Grada Karlovca Lidija Malović i Ivan Mužar, asistent na projektu, dok je na prvoj sudjelovao i Predrag Bejaković iz Instituta za javne financije. Okupljenim građanima predstavljen je Proračun Grada za predmetnu godinu te su objašnjeni i približeni osnovni pojmovi proračunskog procesa, a građani su na predstavljanju aktivno sudjelovali pitanjima i prijedlozima.

Sve ove nabrojane aktivnosti, koje su pridonosile vidljivosti projekta, rezultirale su većom zainteresiranošću građana i udruga grada Karlovca za sudjelovanje u proračunskom procesu. Prve godine provedbe projekta održano je trideset i jedno savjetovanje s građanima i udrugama oko uključivanja u proračunski proces, tj. oko predlaganja ideja za proračun te oko samog funkcioniranja procesa da bi u drugoj projektnoj godini broj savjetovanja s građanima i udrugama došao do broja dvadeset i sedam.

U prvoj godini projekta (2015.) zaprimili smo na mrežnoj stranici projekta (na e-alatu za participiranje), Facebooku i izravno, ukupno trideset i tri ideje za prijedlog proračuna Grada Karlovca za 2016. godinu. Prijedlozi za proračun bili su strukturirani u trima grupama: „IDEJE ZA BOLJI GRAD“, „IDEJE ZA BOLJI KVART“ i „IDEJE ZA UŠTEDE“. Od svih pristiglih ideja te ideja za koje se glasalo na mrežnoj stranici projekta, Gradu Karlovcu uputili smo deset prijedloga za proračun:

Prijedlozi za proračun 2016.

IDEJE ZA BOLJI GRAD:

1.) Osnivanje poslovnog inkubatora (inkubacijski centar)
2.) Bolja biciklistička infrastruktura u gradu
3.) Novi sustav naplate parkirališta u gradu
4.) Izgradnja modularnog vrtića

IDEJE ZA BOLJI KVART:

1.) Izgradnja nogostupa u ulici Luščić (od vojarne do križanja s ulicom M. Krleže)
2.) Asfaltiranje ulice Herte Turze
3.) Drvored na nasipu na Gazi
4.) Izgradnja dječjeg igrališta na Dubovcu

IDEJE ZA UŠTEDE

1.) Reorganizacija gradskih upravnih odjela
2.) Prestanak plaćanja naknada članovima Upravnih vijeća.

U 2016. smo godini za prijedlog proračuna Grada Karlovca uputili dvanaest (12) od trideset i pet (35) prijedloga pristiglih na mrežnu stranicu, Facebook stranicu i izravno tijekom konzultacija:

Prijedlozi za proračun 2017.

1.) Rekonstrukcija atletske staze
2.) Povećanje sredstava za funkcioniranje Male scene
3.) Oživljavanje Trga bana Josipa Jelačića
4.) Obnova drveća u Vrbanićevu perivoju
5.) Uređenje i oživljavanje razrušenih vizura Zvijezde
6.) Povećanje sredstava jedinicama mjesne samouprave
7.) Izgradnja poučne staze
8.) Izgradnja dječjeg igrališta u gradskoj četvrti Gaza
9.) Izgradnja dječjeg igrališta u gradskoj četvrti Luščić-Jamadol
10.) Rekonstrukcija i modernizacija dječjeg igrališta
11.) Početak izgradnje parka u gradskoj četvrti Novi centar
12.) Izgradnja plaže za pse na rijeci Korani.

Svi proračunski prijedlozi građana za Proračun Grada Karlovca su od strane Grada deklarativno odbijeni. No, zanimljivo je primijetiti da su neki od njih, usprkos službenom odbijanju, ipak provedeni ili se provode.

Proračunski prijedlog o "Osnivanju poduzetničkog inkubatora" je službeno odbijen iako je Grad Karlovac u 2016. godini radio na ovom prijedlogu te je pripremao dokumentaciju o njegovu osnivanju. Naime, sličan prijedlog Gradu je uputila i "Mladež HDZ-a" te je njihov prijedlog, za razliku od prijedloga građana, prihvaćen.

Proračunski prijedlog o "Novom sustavu naplate parkiranja u gradu" također službeno nije prihvaćen, da bi u 2016. godini, nakon isteka koncesije za naplatu parkiranja u gradu Karlovcu, naplata parkiranja ipak vraćena pod nadležnost Grada, tj. naplatu vrši gradska tvrtka Mladost d.o.o., upravo kako je i glasio prijedlog građana.

Proračunski prijedlog za "Izgradnju dječjeg igrališta u gradskoj četvrti Dubovac" je također odbijen da bi se s izgradnjom igrališta krenulo mjesec dana poslije te je igralište i sagrađeno.

Motivacija za ovakvo, blago rečeno, neobično ponašanje gradskih vlasti nije u potpunosti jasna te o njoj možemo samo spekulirati. Zašto je problem reći, bravo, to vam je baš dobra ideja i realizirat ćemo je? Umjesto toga, odbijanjem se šalje poruka kako prijedlozi nisu dovoljno dobri, odnosno da građani nisu kompetentni sudjelovati u donošenju odluka, čime se perfidno obeshrabruje participacija.

Nakon deklarativnog odbijanja, vlasti se ipak okoriste rezultatima participacije s ciljem "preuzimanja zasluga" te u svrhu podizanja vlastite popularnosti. Naravno, takav neiskren i prijetvoran pristup dijalogu s građanima participativne procese ne čine održivima te se građane direktno obeshrabruje da ubuduće aktivno participiraju pri bilo kakvom donošenju odluka. Grad Karlovac je deklarativno i formalno prihvatio ulogu suradnika u projektu PB, ali se aktivno sudjelovanje građana apsolutno zanemaruje i obeshrabruje ovakvim postupcima. Također, ne postoji iskrena politička volja da se građane aktivno i iskreno uključi u proces donošenja proračuna jer (spekuliramo) bi se tako izgubila trenutno nedodirljiva poluga vlasti, a to je nagrađivanje poslušnih i podobnih preko proračuna Grada.

Primjedbe, preporuke i opažanja

Na samom početku, ali i tijekom provedbe projekta, sve su očitije dolazile do izražaja odbojnost i misterioznost samog proračunskog procesa kod građana grada Karlovca. Na početku provedbe projekta, u prvim kontaktima s građanima i udrugama, spoznali smo nekoliko problematičnih stvari. Građani su u ogromnoj većini potpuno nezainteresirani za aktivno sudjelovanje u proračunskom procesu, a za to postoji nekoliko razloga:

1. nikakva ili nedovoljna informiranost o proračunu i proračunskom procesu

Općenito, aktivni su građani u tranzitnim društvima u manjini, pa tako i u Hrvatskoj i u gradu Karlovcu. Građani su prečesto inertni i ne percipiraju demokraciju drukčije nego poistovjećujući se s njenim predstavničkim modelom. U posljednje vrijeme upoznali su i participativnu (aktivnu) demokraciju pa se stanje polako popravlja. Građani nisu informirani i uopće ne znaju da i sami mogu sudjelovati u procesu donošenja proračuna. Projektom se nastojalo preko mrežne stranice projekta, Facebook stranice projekta i preko medija utjecati na građane i udruge da se aktivno uključe u proračunski proces. To se i dogodilo izravnim i neizravnim putem. Većim dijelom građani su kontaktirali udrugu Pan radi konzultacija oko proračunskih ideja, sami su ih predlagali na mrežnoj stranici projekta ili, rjeđe, izravno Gradu Karlovcu.

2. nepostojanje znanja kako sudjelovati

Ovo je puno manji problem te su zadnje dvije godine građani obavijesti o tome kako sudjelovati u proračunskom procesu mogli dobiti izravno na mrežnim stranicama Grada Karlovca, preko lokalnih medija i preko mrežne i Facebook stranice projekta.

3. strah od sudjelovanja

Vrlo izražen problem koji je postao očit u izravnoj komunikaciji s građanima. Dio građana boji se sudjelovati u participativnom proračunskom procesu jer su ili oni ili netko iz njihove obitelji zaposleni u državnim/županijskim/gradskim službama ili poduzećima. Boje se neugodnosti na poslu te, u ekstremnim slučajevima, i gubitka posla.

4. osjećaj da ništa ne mogu promijeniti.

Apsolutno najveći problem i prijetnja bilo kojem participativnom procesu koji se može riješiti jedino zajedničkim i kontinuiranim pritiskom na Grad Karlovac. Građani, koji i sudjeluju jednom ili nekoliko puta u proračunskom ili bilo kojem drugom participativnom procesu, postaju s vremenom obeshrabreni za daljnje sudjelovanje ako se njihovi prijedlozi i ideje ne uvažavaju ili barem uzimaju u obzir. Na svakoj jedinici regionalne/lokalne/mjesne samouprave je zadaća da ohrabruje participativne procese radi bolje kvalitete života građana te veće transparentnosti uprave.

Nakon donošenja proračuna Grada Karlovca za 2016. godinu, Gradu smo uputili nekoliko prijedloga za kvalitetniju provedbu participativnog procesa donošenja proračuna.

1. Nacrt prijedloga proračuna pojavio se na mrežnoj stranici Grada Karlovca 10. studenog, a svi prijedlozi moraju stići u Grad zaključno s 18. studenim u 15 sati, što je premalo vremena da građani prouče prijedlog proračuna i upute kvalitetne prijedloge. Minimum vremena potrebnog da se proračun prouči te da se na njega upute komentari i prijedlozi trebao bi biti barem 15 dana s tendencijom produljenja tog roka na 30 dana.

2. Participiranje u davanju ideja za proračun u startu se obeshrabruje jer se građanima mora omogućiti da izraze svoje mišljenje i prijedloge bez uvjeta da ta sredstva preslagivanjem proračuna sami omoguće. Taj posao trebala bi obavljati gradska uprava, tj. pripadajući upravni odjeli.

3. Ovom praksom davanja prijedloga građana za proračun, od građana se očekuje da znaju vrijednost pojedinih radova koje predlažu, što nije njihov posao i oni sami to niti mogu, niti trebaju znati. Na primjer, ako građanin predloži asfaltiranje dijela makadamske ceste, morao bi znati koliko stoji kvadratni metar asfalta (kojeg ima nekoliko vrsta) te koji su sve poslovi potrebni da se asfaltiranje i dovrši. Nije na građanima da sve znaju nego je to posao gradske uprave koja mora biti na usluzi građanima.

Nakon donošenja proračuna za 2017. godinu Gradu Karlovcu će opet biti upućeni prijedlozi za poboljšanje participativnog procesa. Nažalost, ništa se posebno nije promijenilo u odnosu na prošlu godinu, osim što više nije bilo potrebno pojašnjavati zašto se novac oduzima s određene stavke. Stoga smo Gradu nakon drugog ciklusa uputili identične preporuke.

Suradnju s Gradom Karlovcem ocijenio bih kao korektnu, a posebno s pročelnicom Upravnog odjela za proračun i financije, gospođom Lidijom Malović. Zaključak je da, iako Grad Karlovac sve svoje obveze oko proračunskog procesa provodi uz striktno poštovanje zakonske regulative, Grad ne želi građane aktivno uključiti u ovaj proces.

Razloga za to može biti nekoliko. Odlučivanje o podjeli proračunskih sredstava oduvijek je bila poluga kojom će vladajuća struktura nagraditi „poslušne“ i to je nešto što ne žele ispustiti iz svoje kontrole. Ključna je zapravo politička volja, tj. volja gradonačelnika (koji po novom zakonu ima veće izvršne ovlasti), da se ovakav proces i implementira u gradsku upravu tako da ju sam Grad prihvati kao sastavni dio proračunskog procesa te da se ideje i primjedbe građana uvažavaju.

Više puta se u razgovoru s Gradom spominjao dobar i pozitivan primjer projekta „Pazi(n), proračun!“ u kojem su građani na tribinama po mjesnim odborima odlučivali o prioritetnim projektima na tom području da bi se projekti onda ukomponirali u sam proračun Grada Pazina. Samim tim primjerom poslat će se poseban prijedlog Gradu Karlovcu da se mjesne odbore i gradske četvrti zaduži da organiziraju dva zbora građana godišnje (u proljeće i u rujnu) te da na njima građani odrede prioritetne probleme/ideje za razvoj svog mjesnog odbora ili gradske četvrti pa da te prijedloge gradski upravni odjeli onda i oblikuju u proračunske prijedloge. Na jednak bi se način trebali obrađivati općeniti i samostalni prijedlozi građana.