Iskustva iz Malog Lošinja

Centar za zdravo odrastanje IDEM i ja, provoditelj projekta participativnog budžetiranja u Malom Lošinju, usmjerio je svoje aktivnosti prema dvjema skupinama: lokalnoj samoupravi i građanima. Mada je prije provođenja projekta ishođeno pismo namjere Grada Malog Lošinja o suradnji u projektu, najvažniji cilj koji je trebalo postići bilo je iskazivanje političke volje za sudjelovanje u procesu na način koji neće biti tek forma nego doista korak prema većoj transparentnosti i demokratizaciji procesa.

S tim je ciljem održan niz sastanaka s predstavnicima Grada, gradonačelnikom i pročelnicama Upravnog odjela za društvene djelatnosti i Upravnog odjela za financije, gospodarstvo i turizam. Važan doprinos razumijevanju ciljeva i koristi za lokalnu zajednicu, koje donosi participacija građana u donošenju javnih politika, bilo je sudjelovanje pročelnice za društvene djelatnosti na seminaru o participativnom budžetiranju, na kojemu su podijeljena iskustva različitih gradova i država u provođenju modela budžetiranja uz aktivno sudjelovanje građana. Uvid u ova iskustva pomogao je da se lokalna uprava Malog Lošinja rado pozicionira uz napredne i demokratičnije lokalne uprave te da informiranije donese odluku o modelu kojim će građani biti uključeni u proces.
Projektni tim u Malom Lošinju snažno je zagovarao model u kojem lokalna samouprava dodjeljuje građanima određen iznos za male komunalne akcije na upravljanje, ispred konzultativnog procesa, u kojemu građani na kraju procesa mogu osjećati da je njihov angažman bio uzaludan. Grad Mali Lošinj prihvatio je ovaj model te je odlučeno da će građani za početak odrediti svoje prioritete unutar iznosa od 180.000 kuna, što je u 2016. godini iznosilo 0,002% ukupno planiranog proračuna, odnosno 0,005% od sredstava planiranih za izgradnju objekata, uređenje i održavanje komunalne infrastrukture, ukupnog iznosa od 30.815.793 kune.

Grad Mali Lošinj odredio je pročelnicu za financije, gospodarstvo i turizam kao osobu zaduženu za projekt uime Grada te glasnogovornicu kao osobu za vezu s projektnim timom.

Informiranje i motiviranje građana provođeno je preko lokalnih internetskih portala www.volim-losinj.org i www.otoci.net, službene stranice projekta www.boljilosinj.org te preko društvenih mreža i lokalnog radija. Održan je i niz konzultacija s pojedincima i organizacijama civilnog društva. Za učenike završnih razreda srednjih škola održano je predstavljanje projekta, koncepta participativne demokracije i proračunskih priručnika. Tiskana su dva proračunska priručnika, za 2015. i 2016. godinu. Priručnici su dijeljeni građanima te objavljeni i popularizirani na mrežnim stranicama.

Sudjelovanje građana u proračunskom procesu dočekano je s puno radoznalosti i poprilično skepse. Prigovori su bili adresirani svim stranama u procesu, građanima i lokalnoj samoupravi, i svi su imali dobru potkrjepu u realnosti: ionako je postupak budžetiranja i trošenja sredstava netransparentan pa će biti i dalje; građanima će se baciti mrvice da se malo poigraju, a velik će se javni novac trošiti izvan pogleda javnosti; ljudi su pasivni, nisu zainteresirani i neće se uključiti; ako se građani i uključe, politika ih ionako neće poslušati; glasanje na ovaj način nema demokratski legitimitet itd.

Najvažniji način djelovanja na javnost bio je analiziranje i interpretacija lokalnih javnih politika i procesa u kojima su usvajane. Projektni je tim analizirao proračunske dokumente, proračun, izvješća o izvršenju proračuna, revizorska izvješća, planove javne nabave i prostorne planove. Budući da je Grad Mali Lošinj tijekom proteklih dviju godina imao u različitim stupnjevima procedure donošenja čak sedamnaest prostornih planova višeg i nižeg reda, ciljane izmjene prostornog plana uređenja i urbanističke planove, analizirana je povezanost između stjecanja proračunskih prihoda od prodaje nefinancijske imovine, zemljišta i građevinskih objekata te prostornoplanskih rješenja. Napisani su brojni tekstovi o procesima donošenja javnih politika i posljedicama tih politika za lokalno stanovništvo. Na portalu www.volim-losinj.org kontinuirano se održava javni forum o tim temama, koji je okupio brojne građane. Održane su tri tribine koje su se odnosile na pojedina rješenja tih politika. Tribine su okupile veliki broj građana. Dvije su održane u gradskom kinu, koje je bilo potpuno ispunjeno, a jedna je održana na otvorenom, na gradskom trgu, na koji su došli i stanovnici okolnih mjesta. Analiza prostornoplanskih rješenja rezultirala je pisanjem primjedbi na procedure i sadržaje predloženih planova. Građani su primjedbe potpisivali i tražili načine kako biti informirani te izrazili želju da se čuje i njihov glas, i to prije nego javne politike budu usvojene i konačne.

Primjer uspješne građanske akcije je angažman oko plana uređenja lokalnih plaža Kadin i Zagazinjine i za to predviđenih 1,5 milijuna kuna u proračunu. Ovim plažama gravitira velik dio naselja Lošinja, a koje će, zbog rješenja urbanističkih planova za ostale nekad omiljene lošinjske plaže, postati još napučenije. Građani su se usprotivili ovim proračunskim stavkama i planovima urbanizacije plaža. Potpisana je peticija, a od lokalne je samouprave zatraženo da pokrene proces savjetovanja sa zainteresiranom javnošću, pa je tako u Malom Lošinju prvi put održano ovakvo savjetovanje. Građani su tražili, a tako je i uvršteno u prostorni plan, da plaže ostanu prirodne i da se ne mijenja prirodni okoliš. Na plažama su održane dvije volonterske akcije uređenja i obnove suhozida iznad njih, čime su građani pokazali lokalnoj samoupravi koju vrstu uređenja plaža žele i da nisu spremni na utrošak 1,5 milijuna proračunskih kuna za to. Ovaj primjer pokazuje povezanost različitih javnih politika, proračuna i prostornih planova te je dobar primjer unaprjeđenja procesa dijaloga između lokalne samouprave i građana na način da je grad dobio povratnu informaciju o potrebama i stavovima građana, a građani su utjecali na proces donošenja odluka.

Zbog specifičnih lokalnih okolnosti, velikih promjena u prostoru otoka, prodaje imovine i koncesioniranja omiljenih lokalnih plaža, interes građana bio je većim dijelom usmjeren na onaj dio proračuna koji se odnosi na proračunske prihode, a nešto manje na rashode. Interes i uključenost građana u javnu raspravu o opravdanosti promjena pokazali su da postoji potreba za većom transparentnošću lokalne samouprave, za pravodobnijom i boljom distribucijom informacija te za uključivanjem građana u proces kreiranja javnih politika.
Drugi dio aktivnosti odnosio se na prikupljanje i izglasavanje prijedloga malih komunalnih akcija u okviru odobrenih 180.000 kn. Prikupljanje i izglasavanje prijedloga omogućeno je na platformi Your Priorities, ali i drugim načinima: osobno, pismima i elektroničkom poštom. Građani se, sukladno očekivanjima, nisu masovno odazvali na sudjelovanje u procesu predlaganja proračuna, ali su tijekom prve godine dali ukupno 22 prijedloga za projekte i 2 prijedloga za uštede, za koje je dano ukupno 574 glasa. Najvećim brojem glasova podržani su prijedlozi za uređenje uličnog vježbališta (street workout) i za sterilizaciju napuštenih mačaka. Grad Mali Lošinj podržao je oba prijedloga i oni su uvršteni u proračun.

U tijeku provedbe ovih projekata, službe Grada uključile su građane u planiranje i izbor lokacije vježbališta, kao i u izbor sprava za vježbanje. Održano je nekoliko sastanaka i jedan otvoreni skup na koji su pozvani zainteresirani građani da daju svoje prijedloge za vrstu i raspored sprava. Centar za zdravo odrastanje organizirao je radnu akciju uređenja i pripreme terena za vježbalište, kako bi se što manje sredstava utrošilo na indirektne troškove, a što više na same sprave za vježbalište, te kako bi se stvorilo zajedništvo oko projekta. Radna akcija je imala izvrstan odaziv ljudi svih uzrasta, a došli su i mladi iz susjednog naselja Ćunski, tako da je teren zajedno pripremalo tridesetak volontera i ljudi iz dobrovoljne vatrogasne postrojbe koji su odrezali osušena stabla. Budući da naselje Ćunski nema nikakvih sadržaja za mlade, zajednički je dogovoreno da će dvije sprave biti postavljene u Ćunskom, a ostale na planiranoj lokaciji u Malom Lošinju. Primjer je to motiviranosti za sudjelovanje i suradnju na inicijativama koje potiču participaciju koja razvija solidarnost. Društvo za zaštitu životinja organiziralo je volonterske akcije na otocima Lošinju i Susku te su prikupili 190 životinja koje su odveli na sterilizaciju i omogućili njihov oporavak. Ovaj volonterski angažman pokazuje motiviranost građana i potencijal za buduće prijedloge i sudjelovanje u projektima koje sami iniciraju i smatraju važnima.

Tijekom druge godine prikupljeno je još 18 prijedloga, ali su građani davali glasove i onima koji nisu realizirani protekle godine. Ukupno su prikupljena 42 prijedloga, izneseno je 65 komentara na prijedloge, dana su 872 glasa za i 9 glasova protiv predloženih malih komunalnih projekata. Za proračun za 2017. godinu građani su kao svoje prioritete izglasali postavljanje javnih bicikla kao načina gradskog prijevoza te postavljanje kontejnera za igračke.

Na platformi Your Priorities također je održan izbor za Nezavisni građanski odbor za praćenje javnih politika, za čije je osnivanje dana inicijativa na jednoj od građanskih tribina. U ovaj je odbor izabrano šest osoba, od kojih je jedna osoba članica projektnog tima i organizacije koja provodi projekt.

Praksa je potvrdila da stoje početne primjedbe o pasivnosti građana, o deficitu političke volje za demokratizacijom, o planiranju velikih projekata izvan dosega javnosti i o izmještenosti političke volje izvan demokratskih institucija u interesne kružoke. Praksa je isto tako potvrdila da postoje i potreba i potencijal za promjene.

Proces donošenja proračuna postao je transparentniji i građanima jasniji. Prijedlog proračuna za 2016. godinu objavljen je prvi put na službenim stranicama Grada Malog Lošinja prije izglasavanja proračuna. Objavljen je i informativni sažetak i vodič kroz proračun. Prije usvajanja proračuna održana je javna tribina, na kojoj je predstavljen proračun i proces njegova donošenja. Slaba posjećenost tribine odrazila je, vjerojatno, skepsu građana prema mogućnostima vlastitog utjecaja, ali također i neizrečenu kritiku što je tribina organizirana neposredno prije usvajanja proračuna.

Grad je, zahvaljujući suradnji u projektu Participativno budžetiranje: građani nadziru lokalni proračun, na svojim mrežnim stranicama postavio interaktivnu vizualizaciju proračuna, koja je dobar alat za pregled i razumijevanje proračunskih stavki. Svi se proračunski dokumenti više ne objavljuju u zatvorenim nego u otvorenim formatima. Grad je na svojim mrežnim stranicama također objavio poziv građanima da dostave svoje prijedloge i primjedbe za proračun za 2017. godinu. U drugoj polovici 2016. godine lokalna samouprava počela je objavljivati mjesečna izvješća o izvršenju proračuna. Procedura donošenja proračuna ima puno prostora za poboljšanje. Mrežne stranice Grada Malog Lošinja nisu dovoljno pregledne i informativne, a predlaganje proračuna obavlja se u krajnjim rokovima pa nema vremena da građani, a vjerojatno ni vijećnici, doista steknu uvid u proračunska rješenja i interveniraju svojim prijedlozima ili primjedbama.

Budući da je Grad Mali Lošinj vlasnik, odnosno suvlasnik komunalnih poduzeća, za potpunu transparentnost financija bilo bi potrebno javno objaviti i financijska izvješća gradskih tvrtki.

Naselje Mali Lošinj nema nijedan mjesni odbor, za razliku od svih manjih naselja unutar administrativne jedinice. Nepostojanje mjesnih odbora umanjuje mogućnost građana za sudjelovanje i kreiranje javnih politika i uređenje mjesta. Predlažemo da Grad Mali Lošinj započne proceduru za osnivanje četiriju mjesnih odbora.

Sama procedura prikupljanja prijedloga građana za male komunalne projekte trebala bi započeti pravodobnije no dosad, a ne bi smjela ostati svedena na virtualnu komunikaciju nego bi se trebala potaknuti aktivnost na razini mjesnih odbora. Projekt participativnog budžetiranja trebao bi, također, biti praćen boljom komunikacijom i redovitim izvješćivanjem o napretku provedbe malih projekata kako od trenutka izglasavanja do realizacije projekta ne bi bili ugašeni i interes i povjerenje građana.

Proces donošenja odluka o razvojnim programima odvija se potpuno izvan dosega očiju javnosti. Uključenost građana u prostorno planiranje na razini je zadovoljavanja forme, pa su tako i najveće investicije, i uz njih vezana zaduživanja i prodaje zemljišta, netransparentni. Da bi postojala motiviranost građana za sudjelovanje u procesu budžetiranja, potrebna je transparentnost u kreiranju svih javnih politika i stvarno razmatranje prijedloga i potreba građana, savjetovanjem sa zainteresiranom javnošću i iznalaženjem što više neposrednih načina da se građani i njihovi izabrani predstavnici čuju u dugom razdoblju između izbornih ciklusa koje obiluje promjenama na koje građani žele utjecati.