Mali Lošinj, Karlovac i Pula nastavljaju s participacijom građana u stvaranju i nadziranju budžeta

Projekt “Participativno budžetiranje: Građani nadziru lokalni proračun” u kojem sudjeluju gradovi Mali Lošinj, Pula i Karlovac ušao je u drugu godinu provedbe. Ovi gradovi ostali su pomalo u sjeni sličnog projekta grada Pazina koji je 2014. godine pokrenuo pionirski projekt “Pazi(n) proračun!” u kojemu su građani izravno predlagali na što će se potrošiti dio novca iz gradskog proračuna za 2015. godinu.

„Postoji dosta velika razlika između projekta “Pazi(n) proračun” i ovog našega. U našem projektu jedinice lokalne samouprave nisu u partnerskom odnosu u projektu kao što je bio grad Pazin, i nisu se prethodno obvezale ni za što, poput izdvajanja određenih sredstava. Lokalna samouprava u našem projektu je u svojstvu sudionika dok mi sami, kao projektni partneri, pokušavamo upoznati i animirati građane na sudjelovanje jer je proračun još uvijek “velika misterija” u očima naših sugrađana, budući da je rašireno mišljenje kako sami ne mogu ništa promijeniti", kaže Ivan Mužar, koordinator javnih politika iz karlovačke udruge Eko Pan.

Projekt “Participativno budžetiranje: građani nadziru lokalni proračun” u svojim lokalnim zajednicama provode Zelena Istra iz Pule, Eko Pan iz Karlovca te IDEM i ja iz Malog Lošinja. Partner na projektu je i islandska udruga Citizens Foundation, dok su suradnici Institut za javne financije i GONG. Projekt traje dvije godine, a provodi se u suradnji s upravama gradova Pule, Karlovca i Malog Lošinja. Provedbu projekta, u trajanju od dvije godine, financira Europska unija putem programa IPA 2011 „Jačanje potpore organizacijama civilnog društva za povećanje dobrog upravljanja i transparentnosti javne uprave u Hrvatskoj“. Riječ je o otvorenom javnom i transparentnom sudjelovanju građana u kreiranju prijedloga za gradski proračun za 2016. godinu, na stranici gdje se na jednostavan način daju prijedlozi i argumenti za i protiv tog prijedloga. Gradovi nisu obvezni prihvatiti prijedloge, ali je dosadašnja kratka praksa pokazala da gradski zastupnici ne idu drage volje protiv prijedloga svojih glasača.

Goran Matić, koordinator projekta iz udruge Zelena Istra kaže da je “Pazi(n), proračun!” bio drugačiji i ambiciozniji projekt, ali i da oni još nisu došli u fazu u kojoj rade na publicitetu na nacionalnoj razini. „Plan je do kraja 2016. godine publicirati i distribuirati izvještaje o pilot projektima, zatim preporuke za poboljšanje participacije građana u nadzoru i planiranju lokalnih proračuna, te organizirati nacionalnu konferenciju o participativnom budžetiranju“, objašnjava Matić.

Kako je Karlovac dosta veći grad od Pazina, u tom su se gradu usredotočili se samo na elektronske alate u prikupljanju prijedloga, ali su građani također i direktno njima slali iste. Takve participativne e-alate koriste i njihovi islandski partneri. „Na našim web stranicama boljikarlovac.org građani imaju priliku sudjelovati u davanju proračunskih prijedloga kao i raspravljati o njima te se onda takvi prijedlozi dostavljaju gradu“, kaže Mužar.

Pojašnjava da su građani svjesni da postoji mogućnost sudjelovanja i u ovom novom elektronskom obliku, ali je problem konstantna apatija društva i mantra da se ništa ne može promijeniti.

„Pokušavamo razbiti te predrasude što smo donekle i uspjeli jer nam se ljudi javljaju i direktno i preko stranice projekta na facebooku s nekim svojim idejama. Očekivanja su u Karlovcu donekle ispunjena i ove godine želim potaknuti ljude na još veće sudjelovanje, odnosno na stvaranje kritične mase koja će biti poluga za progurati neke svoje ideje“, poziva Mužar svoje sugrađane. Krajem godine organizirali su i javno predstavljanje proračuna gdje su građani mogli postavljati pitanja i prijedloge Lidiji Malović, pročelnici za proračun i financije.

Za sada su dva prijedloga djelomično prihvaćena, ali jedan prijedlog je ove godine u potpunosti prihvaćen zahvaljujući dodatnom lobiranju unutar Gradskog Vijeća i po medijima, a to je neraspisivanje nove koncesije za vršenje usluge naplate parkiranja u gradu Karlovcu. Odlučeno je da će Grad preuzeti naplatu parkiranja, a to je siguran prihod od tri do pet milijuna kuna godišnje za Grad i građane.

„Još uvijek postoji nepovjerenje oko javnog participiranja u gradu Karlovcu jer je previše ljudi poslovno ovisno o vlasti (kako gradskoj, a tako i regionalnoj i državnoj) i ne žele se svojom aktivnosti “zamjeriti” istoj pa dobivamo dosta anonimnih prijedloga“, upozorava Mužar, koji dodaje da u 2016. godini nastavljaju projekt praćenja realizacije proračuna za 2016. godinu kao i izrade za 2017.

Matić, pak, kaže da su građanke i građani Pule u potpunosti ispunili očekivanja. U Puli je, tvrdi, putem stranice pulaodlucuje.org u mjesec dana 200-tinjak registriranih korisnika, odnosno građana, predalo 40 prijedloga, o kojima se raspravljalo i glasalo. Gradski oci, međutim, nisu imali pretjeranog sluha.

„Nažalost, povratna informacija, odnosno obrazloženja i odgovori Grada Pule bili su toliko nejasni, neodređeni, dvosmisleni – jednom riječju politički, a ne tehnički – da nam je bilo jako teško odrediti koji su prijedlozi uvršteni u proračun, a koji nisu. Prema analizi koju upravo pripremamo za objavljivanje, u Puli su u potpunosti prihvaćena četiri prijedloga, djelomično dva, odbijeno je 13, nejasnih je bilo šest, a na jedan prijedlog nismo dobili odgovor. Iako smo nejasne odgovore vratili Gradu kako bi im omogućili da ih objasne, to nikada nisu učinili, a obrazloženje za onaj jedan zaboravljeni prijedlog dobili smo tek u veljači. Radilo se o prijedlogu smanjenja financiranja političkih stranaka. Zbog svega toga, nemoguće je i reći niti približno o kolikim se sredstvima radi“, opisuje Matić. Stoga upozorava: „No, ukoliko pomnije promotrimo obrazloženja prihvaćenih prijedloga, brzo ćemo zamijetiti kako se mahom radi o projektima koje je grad ili već prethodno planirao, ili čak već i provodi. Iz navedenog proizlazi logičan zaključak, Grad Pula u biti nije prihvatio niti jedan prijedlog građana koji nije bio dio već donesenog plana. Nažalost, upitno je može li se to onda uopće nazvati participacijom“.

Nastavlja da Grad Pula nije uzeo u obzir niti jednu od preporuka koje su dali za povećanje transparentnosti proračunskog ciklusa i da stoga nisu zadovoljni suradnjom. „Tu ne da nije bilo suradnje, nego dolazi do otvorene sabotaže od strane Grada Pule, koji već mjesecima odbija objaviti proračun Grada Pule na 4. razini, čak niti nakon što smo bili primorani pozvati se na Zakon o pravu na pristup informacijama. Istovremeno, gradonačelnik Miletić neumorno u svakoj prilici ponavlja, sada već i po međunarodnim konferencijama, kako je Pula uzor transparentnosti i participacije građana, kao i da Grad Pula provodi projekt participativnog budžetiranja, što – nažalost – ne može biti dalje od istine“, dodaje Matić.

Kaže da svejedno s projektom nastavljaju još ove godine pa se skupljaju prijedlozi za lokalne proračune za 2017. godinu.

Najpoznatiji projekt o participativnom budžetiranju je „Pazi(n) proračun!“ u kojemu su građani izravno predlagali na što će se potrošiti dio novca iz gradskog proračuna za 2015. godinu. Nositelj projekta je GONG u partnerstvu s Gradom Pazinom i Društvom “Naša djeca” Pazin te suradnicima u Institutu za javne financije i Udrugom gradova. Ukupna vrijednost projekta je 69.243 eura, od čega Europska unija sufinancira 85 posto. To je ujedno bilo i prvo značajnije uključivanje građana u upravljanje proračunom u Hrvatskoj. Na javnim raspravama građani su mogli direktno utjecati na odabir komunalnih akcija koje će se realizirati na području njihovog mjesnog odbora.

Participativno budžetiranje krenulo je u svijet iz brazilskoga grada Porte Alegrea početkom 1990-ih godina, kada ga je pokrenula Radnička stranka. Bio je to odgovor na godine vojne diktature u toj zemlji i pokušaja da se građanima vrati povjerenje u aktivno sudjelovanje u političkom životu. Nakon toga se participativno budžetiranje proširilo diljem Latinske Amerike, koja se oslobađala bremena vojnih diktatura, a onda po cijelom svijetu, pa su ga danas preuzeli i sjevernoamerički gradovi poput New Yorka ili Chicaga. U istočnoj Europu je ovaj oblik sudjelovanja građana u donošenju proračuna relativna novina.

Iako je praksa participativnog odlučivanja u Hrvatskoj još uvijek rijetka, primjeri Malog Lošinja, Karlovca, Pazina i Pule pokazuju da je ono u Hrvatskoj itekako moguće i poželjno, a na njima je da preuzmu pionirsku ulogu u tome. Ili kako je zaključio Matić: “Građani su sasvim sigurno postali barem malo svjesniji kako bi trebali moći izravno sudjelovati u izradi proračuna, kao i – a to nije ništa manje bitno – da su za to sposobni. No hoće li im biti pružena prilika da uistinu izravno sudjeluju, to ovisi isključivo o – iskrenoj političkoj volji i razini političke kulture vladajućih. Političke volje negdje ima više, negdje manje, a za Pulu bih se usudio reći – gotovo je i nema.”

Preneseno uz dopuštenje s portala Umrežimo se - protiv korupcije!